SIVA PLIJESAN -Botrytis cinerea Pers. f. con.
Sclerotinia fuckeliana f. asc
Bolest napada :
-list
-grozd
-bobicu
-mladicu
SIMPTOMI BOLESTI
Gljivica koja uzrokuje ovu bolest napada grozdiće vrlo rano i najčešće u fazi cvatnje i nakon nje , ali nije rijetko da napad bude i prije. Ona tada još uvijek nije parazit nego saprofit jer živi na grozdiću od odbačenih ostataka cvijeta ( prašnika i kapica ).Tek u kasnijoj fazi gljivica postaje parazit i prodire u peteljke, peteljčice i bobe i to je tzv. faza “ zelene plijesni” , dok pred samu berbu nastupa faza “sive plijesni”. Siva prevlaka na trulim bobama predstavlja mnoštvo spora ( konidija ) . Te konidije klijaju u kapi vode i mogu hifom pokožicu peteljke direktno perforirati ili pak ući u nju preko oštećenja na pokožici što je i češće. Oštećenja na pokožici mogu nastati od tuče , raznih štetnika, nakon jakog napada pepelnice ili pak ako iza dužeg sušnog perioda padne kiša. Kada gljivica prodre u meso bobice ono trune,a na površini se pojavljuje siva prevlaka od konidija koje dalje šire zarazu. Osim napada na grozdove , odnosno bobe, gljivica za vlažna vremena napada i druge organe loze ( pupovi, vrhovi mladice i međukoljenca izboja , grozdiće u cvatnji i listove). Štete na ovim organima su manjeg značaja i rjeđe.
BIOLOGIJA BOLESTI
Gljiva može prezimjeti u obliku micelija na i u kori jednogodišnjeg drveta te na zaraženim grozdovima koji nisu obrani. Na odumrlim i slabo sazrelim izbojcima stvaraju se sklerociji koji predstavljaju gust splet hifa. U proljeće u povoljnim uvjetima ( vlažno i toplo vrijeme na miceliju i sklerocijima nastaje mnoštvo konidiofora s konidijama koje naseljavaju tek formirane grozdiće i počinje tzv. prva faza zaraze. Kasnije se zaraza širi na mlade bobice ( zelena faza ) i na kraju nastupa faza sive plijesni koja je najznačajnija s ekonomskog aspekta.
Konidije B. cinerea klijaju već od 1- 3o C ali sporo , a pri temp 20-30 oC klijaju vrlo brzo ( 5-8 sati ). Konidije klijaju samo u kapi vode. Klijanje je bolje ako u kapi vode gljivica ima dovoljno hrane (šećera iz grožđanog soka od puknutih bobica ). Konidija klija u kličnu cijev koja može prodrijeti u pokožicu preko rana ili direktno. Kutikula bude u obliku oštrice mehanički probušena . Hife gljive šire se u mesu dosta brzo jer ga razmekšaju različitim enzimima. Nakon ovoga na površini bobica formira se siva prevlaka s obiljem konidijofora s konidijama koje zarazu šire dalje.
SUZBIJANJE SIVE PLIJESNI
Može se svesti na:
1.PREVENTIVNE MJERE i
2.KEMIJSKE MJERE SUZBIJANJA
Preventivne mjere podrazumijevaju:
-uzgoj otpornijih sorti
- pravilna ishrana loze ( ne gnojiti previše dušikom )
- skidanje zaostalih zaraženih grozdova na čokotu nakon berbe
- prorjeđivanje lišća i zaperaka oko grozdova
- zimskom rezidbom osigurati prozračnost čokota
- dobra zaštita od pepelnice jer je ona uzrok pucanja boba
- zaštita od štetnika kao grožđani moljci i cikade koji oštećuju pokožicu
- izbjegavati kišenje kao način navodnjavanja ( bolji je sustav kap po kap )
Kemijske mjere suzbijanja:
Da bi se postigao uspjeh u suzbijanju sive plijesni važno je napomenuti da pored preventivni mjera treba osigurati pravovremenu zaštitu ( prvo prskanje pred kraj cvatnje). Kvalitet prskanja mora biti dobar da kapljice sredstva dopiru do sredine grozda jer se razvoj sive plijesni baš odigrava u unutrašnjosti grozda. Prvo prskanje se obično izvodi skupa s zaštitom od pepelnice i peronospore, a ostala dva se obično vrše samim botriticidom jer tada rijetko ima potrebe za suzbijanjem ostalih bolesti jer je to iza 15. srpnja . Vrlo je bitno paziti na karence sredstava koje koristimo zbog mogućih problema u vrenju mošta. Na raspolaganju imamo nekoliko sistemičnih i kontaktnih fungicida, a bilo bi dobro kao i kod drugih bolesti istim sredstvom odnosno sredstvom iz iste grupe prskati samo jednom da smanjimo rizik od pojave rezistentnosti .
